Stancir Family History & Genealogy

History

We don't have any information on the history of the Stancir name. Have information to share?

Name Origin

We don't have any information on the origins of the Stancir name. Have information to share?

Spellings & Pronunciations

We don't have any alternate spellings or pronunciation information on the Stancir name. Have information to share?

Nationality & Ethnicity

We don't have any information on the nationality / ethnicity of the Stancir name. Have information to share?

Famous People named Stancir

Slavko Stančir


Slavko Stančir - Jurek (Budenec kraj Sesveta, 8. ožujka 1925. — Sesvetski Kraljevec, 30. lipnja 1944.) bio je sudionikNarodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
Životopis [uredi]
Rođen je 1925. godine u Budencu kraj Sesveta. U vrlo ranoj dobi je počeo raditi kao tesar. Savez komunističke omladine Jugoslavije ga je već 1939. godine primio za svog člana.[1]
Neposredno pred okupaciju, a posebno poslije kapitualcije Jugoslavije 1941., skupljao je oružje, municiju, sanitetski i drugi materijal. Raspančavao je ilegalni tisak i letke, sudjelovao u sabotažama i radio na okupljanju antifašistički raspoložene omladine.Narodnooslobodilačkom pokretu se priključio 1941. godine. Od srpnja se nalazio u jednoj omladinskoj grupi koja je djelovala na komunikaciji Zagreb-Varaždin.[1][2]
U jesen 1942. godine, postao je tajnikom Kotarskog komiteta SKOJ-a u Svetom Ivanu Zelini, a kasnije i član Okružnog komiteta SKOJ-a za Zagreb. Iste godine postao je i član Komunističke partije Hrvatske. Kao skojevski rukovoditelj i pripadnik ilegalnih partizanskih skupina, organizirao je i vršio niz akcija protiv neprijatelja u okolici Zagreba. Tako je polovinom 1943. godine sa još četiri omladinca na putu između Zagreba i Dugog Sela napao kolonu ustaške žandarmerije. U toj akciji, ubili su nekoliko ustaša.[2] Stančir je od 1942. do smrti 1944. godine, bio jedan od poznatijih partizanskih diverzanata u okolici Zagreba.[3]
Neke od ostalih akcija koje je uspešno izvršio bile su paljenje veće količine pšenice za ustaše i napad na automobil s njemačkim časnicima na putu između Zagreba i Varaždina. Tom je prilikom bio ubijen njemački general, a nekoliko je časnika bilo ranjeno.[1]
Stančir je organizirao i stalne omladinske udarne grupe, s kojima je operirao u Kraljevcu, Žerjavincu, Planini, Glavnici, Bunjaku i drugim selima. Ove su grupe izvršile niz uspješnih akcija u kojima su oduzimale neprijatelju oružje. Posebno je bila zapažena akcija udarne omladinske grupe rušenja telefonsko-telegrafskih stupova kod sela Žeravice.[2]
Stančir je u proljeće 1943. organizirao i slao nove borce u partizane. Njegova posljednja akcija bila je početkom 1944. godine, kada je zaustavio promet na putu prema Svetom Ivanu Zelini. Tom prilikom zarobio je nekoliko neprijateljskih vojnika i časnika, ali ga je uskoro opkolila ustaška žandarmerija iz Cerja. Slavko je pružio otpor, ali su ga ranjenog ustaše uhvatili. Bio je podvrgnut mučenju i ispitivan. Pošto nisu od njega mogli dobiti informacije, ustaše su ga objesili na željezničkoj postaji u Sesvetskom Kraljevcu, 30. lipnja 1944. godine.[1][2]
Ukazom predsjednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita, 27. studenog 1953. godine, proglašen je zanarodnog heroja.[1]

Early Stancirs

These are the earliest records we have of the Stancir family.